Lidija Bilbija

Materijal objašnjava pretvorbu između heksadekadskog i binarnog brojevnog sustava.

Za pretvaranje heksadekadskog broja u binarni, svaka heksadekadska znamenka (0-F) zamjenjuje se ekvivalentnim četverobitnim binarnim zapisom.

Za pretvaranje binarnih brojeva u heksadekadski sustav, binarne znamenke se grupiraju u skupine po četiri bita (s desna na lijevo), a zatim se svaka skupina zamjenjuje odgovarajućom heksadekadskom znamenkom. Ako je potrebno, s lijeve strane dodaju se nule kako bi broj bio djeljiv s četiri.

Gotov materijal

Pretvaranje heksadekadskog broja u binarni broj

pretvaranje-heksadek

Materijal objašnjava pretvaranje decimalnih brojeva u binarni i heksadekadski sustav i obrnuto.

Pretvaranje decimalnog broja u binarni/heksadekadski:

Cijeli dio broja se dijeli bazom dok rezultat ne postane 0, a ostaci se zapisuju.
Decimalni dio se množi bazom, a znamenke s lijeve strane decimalne točke odvajaju se redom.

Pretvaranje binarnog ili heksadekadskog broja u decimalni:
Broj se prikazuje kao zbroj umnožaka znamenaka i potencija baze (negativne potencije koriste se za decimalne brojeve).

Pretvaranje između binarnog i heksadekadskog broja s decimalnom točkom:

materijal objašnjava pretvaranje decimalnih brojeva u binarni i heksadekadski sustav i obrnuto.

Pretvaranje decimalnog broja u binarni/heksadekadski:

Cijeli dio broja se dijeli bazom dok rezultat ne postane 0, a ostaci se zapisuju.
Decimalni dio se množi bazom, a znamenke s lijeve strane decimalne točke odvajaju se redom.
Pretvaranje binarnog ili heksadekadskog broja u decimalni:

Broj se prikazuje kao zbroj umnožaka znamenaka i potencija baze (negativne potencije koriste se za decimalne brojeve).
Pretvaranje između binarnog i heksadekadskog broja s decimalnom točkom:

Postupak je isti kao kod cijelih brojeva, ali treba obratiti pažnju na poziciju decimalne točke.
Binarni broj se grupira u četiri bita za lakšu konverziju u heksadekadski.

Pretvaranje decimalnih brojeva

pretvaranje-decimaln

Materijal objašnjava zbrajanje binarnih brojeva i uspoređuje ga sa zbrajanjem u dekadskom sustavu.

Osnovna pravila binarnog zbrajanja:

0 + 0 = 0
0 + 1 = 1
1 + 0 = 1
1 + 1 = 10 (0 pišemo, 1 prenosimo)
1 + 1 + 1 = 11 (1 pišemo, 1 prenosimo)
Prijenos u binarnom zbrajanju nastaje kada rezultat prelazi 1, slično kao kod zbrajanja u dekadskom sustavu kada se prelazi 9.

Zbrajanje brojeva s decimalnom točkom radi se na isti način, uz pravilno poravnanje decimalnih točaka.

Zbrajanje binarnih brojeva

zbrajanje-binarnih-b

Materijal objašnjava prikazivanje podataka u računalu, uključujući tekst, brojeve i slike.

Kodiranje znakova: Računalo pohranjuje znakove u binarni kod (0 i 1). Koriste se standardi poput ASCII i Unicode.
Prikazivanje cijelih brojeva:
Metoda predznaka i apsolutne vrijednosti – koristi prvi bit za predznak.
Dvojni komplement – metoda za prikaz negativnih brojeva zamjenom bitova i dodavanjem 1.
Prikazivanje slika:
Monokromatske slike koriste 1 bit po pikselu.
Slike u boji koriste RGB model (crvena, zelena, plava) i veći broj bitova za veću dubinu boja i kvalitetu slike.

Prikazivanje podataka u računalu

prikazivanje-podatak

Materijal objašnjava osnove matematičke logike i Booleovu algebru, koja koristi simboličku logiku za opisivanje skupova i njihovih odnosa.

Logički sud je izjava koja može biti istinita (1) ili lažna (0).
Osnovne logičke operacije:
Konjunkcija (I, AND) – istinita samo ako su obje varijable istinite.
Disjunkcija (ILI, OR) – lažna samo ako su obje varijable lažne.
Negacija (NE, NOT) – mijenja istinitost izjave (ako je A istinita, ¬A je lažna i obrnuto).
Složeni logički izrazi nastaju kombinacijom osnovnih operacija.
Ovo su temelji za digitalnu logiku i računalne sklopove.

Osnove matematičke logike

osnove-matematicke-l

Materijal objašnjava varijable, konstante i osnovne tipove podataka u programiranju.

Varijable su podaci pohranjeni u memoriji, imaju ime, tip i vrijednost.
Tipovi podataka određuju vrstu vrijednosti koju varijabla može sadržavati:
Cijeli brojevi (int)
Realni brojevi (float, double)
Znakovni tip (char, string)
Logički tip (bool – True/False)
Konstante su vrijednosti koje se ne mijenjaju tijekom izvođenja programa.
Algoritamske strukture:
Slijed – naredbe se izvršavaju redom.
Grananje – odluke na temelju uvjeta (if-else).
Ponavljanje – petlje (while, for) za ponavljanje naredbi dok je uvjet ispunjen.

Upoznajmo se s varijablama, konstantama i osnovnim tipovima podataka

varijable-konstante

Za ovu radionicu potrebno je: 2 Micro:bit-a, uređivač MakeCode (u web pregledniku otvorimo mrežnu stranicu: https://pxt.microbit.org/), komplet baterija (prema potrebi) i partner za igru (timska igra)

Damir Vrbanec

Ova radionica zamjena je klasične igre Kamen, škare i papir pomoću Micro:bit računala koju mogu igrati
dva igrača.
Micro:bit pokazuje slučajni odabir jednog od triju znakova: škare, kamen ili papir. Kroz ovu radionicu naučiti ćemo programirati različite funkcije Micro:bit-a.
Vrijeme izrade projekta: 25 minuta

Kamen, škare i papir - Igra sa Micro:bit računalima

kamen-skare-i-papir

Paython - osnove programiranja i crtanja

python

Otvorite mrežnu stranicu: https://informatikaivosvz.wordpress.com/umjetna-inteligencija-ai/

Umjetna inteligencija (UI ili na eng. AI) se odnosi na razvoj računalnih sustava koji mogu obavljati zadatke koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Neki od takvih zadataka su: učenje, zaključivanje, rješavanje problema, percepcija, razumijevanje ljudskog jezika ali i donošenje odluka.

Informatika